Kristinin život

PUSEKO LJUDEKI novi post hvala Bogu ajde ovako posto ovih nekoliko dana nisam pisala o životinjama sad cu dvije životinje objavit a to će biti.....aljaški malamut i samojed !!!!! to cu vam ja pisat jer necu skidat s interneta to a i mogla bi ako bude bilo hihi pocinjem

SAMOJED

Skupina:
V. FCI skupina - Psi tipa špic i psi primitivnog tipa (pratipa)

Zemlja porijekla:
Zapadni Sibir - Rusija

Namjena:
Pastriski pas, pas čuvar, pas za vuču saonica i lovački pas, danas često i kućni pas.

Veličina:
Visina mužjaka iznosi 57 cm, visina ženke 53 cm. Odstupanja od 3 cm prema dolje ili gore su dozvoljena.



Dlaka:
Vanjska dlaka je gruba i strši, poddlaka je mekana i gusta. Boja je bijela, kremasta ili bijela s oznakama boje biskvita.

Njega:
Ne treba ih previše češljati jer bi se mogla oštetiti poddlaka. Ako ispada previše dlaka, možete poddlaku oprezno isčešljati češljem s dvostrukim metalnim zupcima.

Narav:
Samojed je pas pun suprotnosti. On je veseo i ljubazan, inteligentan i relativno poslušan, ali ne "ropski" odan, zna biti izuzetno tvrdoglav, osjećajan i drag, dominantan i oprezan, privržen ali ne i dosadan. Vrlo je izdržljiv i ostaje zaigran do u duboku starost. Voli lajati, što zna smetati.



Odgoj:
Odgoj samojeda je jedan dug proces i treba ga započeti što prije. Vježbe moraju biti pune promjena, jer iste naredbe kod samojeda izazivaju suprotni efekt - dolazi do izražaja njegova tvrdoglavost. Također ga već u ranoj mladosti morate naučiti na mačke i druge kućne životinje. Onda ćete imati puno veselja s ovim psom - karektarističan "osmijeh" samojeda demonstrira njegovu ljubaznu narav.

Socijalno ponašanje:
Ovi psi su nježni i izuzetno strpljivi s djecom, prema drugim psima znaju biti povremeno dominantni. Ne smijete zaboraviti da su samojedi lovački psi - love sve što se pokreće. Zato je socijalizacija s mačkama i drugim kućnim životinjama izuzetno bitna. Osim toga vrlo su oprezni.

Vježbanje:
Samojed treba puno kretanja. Trebate s njim ići u duge šetnje, a čim odraste pustite ga da redovito trči pored bicikla kako biste mu održali kondiciju. Ovi psi su po prirodi lutalice, zato dobro ogradite vrt.

To je bilo sa interneta a sad od mog postera :

Samojed,veseo i ljubazan pas, pun je suprotnosti. Opisuju ga kao ˝inteligentnog i relativno poslušnog, ali ne i ropski odanog, izuzetno tvrdoglavog, osjećajnog i dragog, opasnog i pivrženog, ali ne i dosadnog˝, što je, priznat ćete, prilično šaren opis. To nije agresivan pas, a to, kažu, zahvaljuje istoimenom plemenu, koje je, zbog zajedničkog suživota, bilo koji oblik agresivnosti, prema ljudima ili drugim psima, najstrožije kažnjavalo. Domovina im je centralni dio sjevernog Sibira, a postoji legenda da su Samojedi nekad bili pustinjsko pleme, koje je, zajedno sa svojim psima, došlo do ledom okovanog Arktika. Krzno njihovih pasa izblijedjelo je na arktičnom suncu, poprimivši srebrni odsjaj ledenog okoliša. Sve je češće omiljen i kao kućni ljubimac.

Vrlo gusta dvostruka dlaka traži redovito češljanje, pogotovu u proljeće i ljeto. no, s češljanjem nije preporučljivo pretjerivati !!!

Druželjubivi si i jako strpljivi s djecom, ali prema drugim psima povremeno vole biti dominantni.

Nije im stran ni agility-sport. Osmišljen tek prije tridesetak godina, sve je popularniji. Psi preskaču prepone, slično preponskom jahanju.

Samojed u svom prirodnom okruženju.Smješak je zaštitni znak njihove vesele osobnosti.

Za kraj sličica malo










A sada aljaški malamuti !!!!!!

ALJAŠKI MALAMUT

Pas malemut ime je dobio po istoimenom eskimskom plemenu sa Aljaske.

Aljaški malamut je jedna od najstarijih vučnih pasmina pasa, ime je dobio po urođeničkom plemenu Innuita zvano Malemut koji su nastanjivali visinske dijelove zapadne Aljaske.
Sadržaj

* 1 Izgled
* 2 Narav i temperament
* 3 Obuka i briga
* 4 Vanjske poveznice

Izgled

Malamut ima gustu grubu vanjsku dlaku s masnom i vunastom podlakom. Dozvoljene boje su vučja ili crno-bijela uvijek sa svjetlijim trbuhom i svijetlom maskom. Ravnopravne su i potpuno bijela ili potpuno crna boja, te kombinacija crvenkasto smeđe ili bež boje s bijelom.

Narav i temperament
Malamut je privržen, inteligentan, umiljat i vjeran, bistar, malo tvrdoglav i dominantan pas. Uči brzo i vrlo je izdržljiv. Dobro se slaže s djecom i lako sklapa prijateljstva, umiljat je. U većini slučajeva se ne slaže s drugim muškim psima. Voli zavijati, pogotovo kada ostane sam.

Obuka i briga

Ne zahtijeva često četkanje, učestalije češljanje grubim češljem je nužno prilikom linjanja. Zahtijeva strožiji pristup prilikom dresure, ali i puno fizičke aktivnosti (barem jedan sat naporne vježbe dnevno).

Vanjske poveznice

Kategorije: Nedostaje taksokvir | Domaći psi

To je bio internet sada ja !!!

Malamut je jedan od najstarijih vučnih pasa. Prijateljski je naklonjen ljudima, ali zahtjeva i puno pozornosti. Često ga nazivaju ˝malim medvjedićem˝, upravo zbog toga što treba toliko pozornosti i ljubavi svoga vlasnika. No, jednako je privržen svim članovima obitelji u kojoj živi. Kao i svi sjeverni psi, tvrdoglav je i nije ga lako trenirati. Brzo mu dosadi raditi kednu te istu radnju bezbroj puta. U odnosu prema drugim psima su najčešće mirni. Svakog posjetitelja pozdravit će skakanjem i lizanjem pa nisu baš podobni kao čuvari. Ne laju puno, ali zato često znaju zavijati, pogotovo zimi, što nije ugodno za uho. Oči su im najčešće smeđe boje, a lijepa plava boja računa se kao uzgojna greška.

Ako nemaš dvorište, ovaj pas sigurno nije za tebe !!! U dvorištu mu treba osigurati kućicu, dakako, u hladu i ogradu od barem 180 cm visine, jer malamuti vle često bježati. A potkopati ogradu, ako nije betonirana ili dovoljno učvršćena, neće im biti nikakav problem.

Ljetne vrućine uništit će malamutu svaku volju za pretjeranim aktivnostima !!! Ipak to nije pas za ovo klimatsko podneblje.

Treba li uopće reći da malamut obožava trčanje, pogotovo pored bicikla. Trebalo bi mu osigurati vježbanja i istrčavanja barem dva sata dnevno. No, ne može li uz bicikl, može barem ˝uz nogu˝

A sad slikice !!!!

ola ljudovi nemozete vjerovati ali bila sam u NORI FORIIIIIIIII I POBJEDILA SAMMMMMMMMM JUHUUUUUUUUUUU!!!!!!!!!!!!! NEMATE POJMA KOJ DOBAR OSJEČAJ BILA SAM ČETVRTA IGRAČICA u komentaru napisite dali ste gledali NORU FORU eto to sam vam htjela reč neda mi se bas puno pisat jer sam ful UZBUĐENA JEDVA ČEKAM NAGRADU HIHI posebno bi pozdravila cijelu obitelj i frendicu Nikolinu koji su navijali za mene i tako jako jako sam happy ajde ljudeki idem ja i

Oila ljudiči. Mene sutra neće bit do 3-3:30. Hihi a nemam škole. Znate zašto ? Ako neznate kao ovaj smajlić onda ću vam reč ! Idem na mali izlet!!! Jupiiiiiiii !!! Nije to izlet kao izlet nego je jedan moj prijatelj to organizirao . Idem u ISTRU na raspadalicu u okolici Buzeta je to !!! Jedva čekam !!! Joj nikako da to dođe !!!! A če bit smjeha u autobusu !!!! Ajme ubit cu se dok to dođe !!!! A kako ste mi vi ??? Nepisete mi komentare !!!!! Zašto ?? Ajme bit će sutra COOL !!!!! Evo !!! Dopisujem se s tim prijateljem i on jedva čeka sutra . Ah,ah !!! U sljedečem postu pisat ču o pandama !!! Pitala me Marta !! Ako vam je draga neka životinja i želite nešto da znate o njoj samo napisite u komentaru koja je to životinja i bit če vam ta životinja i sve o njoj u postu. Čak ću vam i slikice stavit od te životinje !!! Samo mi recite u komentaru koja je to životinja kao što je učinila Marta !!! Ah !!! Baš sam se raspričala !!!!! Ali pozdravit ču sve iz razreda ,a posebno SIMPATIJU . I pozdravljam svih koji mi redovito komentiraju i koji če mi napisat komentar u ovom postu !!!! Ajde ljudiči i !!!!!!!




By: Kristina !!!

Bok ! Boze smirite se malo nije me bilo od ponedeljka do petka evo novog posta ajde pisem o koalama ovak:


KOALE

Koala (Phascolarctos cinereus) ili crnonosi medvjedak živi u Australiji visoko u krošnjama eukaliptusovog drveća. Iako koala izgleda kao maleni plišani medo, on u stvari nije nikakav medvjed, već tobolčar. Unatoč zakonskoj zaštiti, ipak je vrlo ugrožena vrsta jer neprestano gubi životni prostor zbog čestih požara.

Sadržaj

* 1 Osnovne značajke
* 2 Stanište
* 3 Hrana i prehrambene navike
* 4 Razmnožavanje

Osnovne značajke

* Dužina: 60-80 cm
* Težina: mužjaci do 11 k
g, ženke 8 kg
* Životni vijek: 15-20 godina

Stanište

Koala živi gotovo isključivo u gornjim dijelovima krošanja posebnih vrsta eukaliptusovog drveća, čije je lišće njegova jedina hrana. Svojim snažnim nogama čvrsto obuhvaća drvo, pri čemu će se oštre pandže zariti u koru. Koala je životinja koja je aktivna noću, pa dane provodi spavajući na granama. Noću se penje na više grane, gdje jede mlade izboje i lišće.

Hrana i prehrambene navike

Tijekom evolucije kod koala su se razvili korisni džepovi u obrazima, koji služe za spremanje hrane, a i probavni sustav koji mu omogućuje da preživi samo od eukaliptusovog lišća. Koala jede lišće samo dvadesetak vrsta eukaliptusovog drveća od njih 300 koliko ih raste u Australiji, no pritom samo lišće u određenim fazama rasta.

Koale mogu pojesti tako velike količine lišća na dan (prosječno 500-1000 g) da im često ponestane hrane. Zbog toga treba poduzimati mjere za njihov transport na područja u kojima ima dovoljno hrane. Glavna poteškoća pri držanju koala u rezervatima ili u zoološkim vrtovima izvan Australije sastoji se u opskrbi dovoljnim količinama eukaliptusovog lišća prave vrste.

Razmnožavanje

Koale se pare noću visoko u krošnjama drveća, pri čemu se snažno glasaju. Koale se pare između prosinca i ožujka, a 35 dana nakon toga doći će na svijet samo jedno mladunče. Ono teži samo 0,3 g, slijepo je i još nije obraslo krznom. Instinktivno će kroz majčino krzno pronaći put do njezina tobolca, koji se za razliku od drugih tobolčara otvara s donje strane prema straga. U tobolcu će se mladunac koale čvrsto prihvatiti za sisu i sisati majčino mlijeko. Ondje će ostati oko šest mjeseci, a zadnjih će se mjeseci hraniti poluprobavljenom kašom od eukaliptusovog lišća koju majka izlučuje iz crijeva.

U dobi od šest mjeseci mladi će koala prvi put napustiti tobolac i popeti se na majčina leđa, gdje će se čvrsto prihvatiti za njezino krzno. Tri mjeseca kasnije bit će već potpuno odrastao i moći će se samostalno hraniti. Mladi koale ostaju sa svojim majkama sve do slijedećeg razdoblja parenja. Spolnu zrelost mužjaci dostižu s 3 do 4 godine, dok ženke s 2 do 3 godine.


Čovječe vi me naopali pa evo novoga posta ajde ajde !!! Odo ja PAPA

PINGVINI


Pingvini su grupa ptica koje ne mogu letjeti a žive na južnoj polutki. To je jedina porodica unutar reda Sphenisciformes koji je dio podrazreda ptica Neognathae.

Smatra se vjerojatnim, da su im, razvojno gledano, sestrinske grupe plijenori (Gaviiformes) i bubnjevke (Procellariiformes).

Vrlo ih je lako razlikovati od svih ostalih ptica. Izvrsno su se prilagodile životu u moru a djelomično i ekstremno hladnim područjima zemlje.
Sadržaj


* 1 Anatomija i izgled
o 1.1 Veličina i težina
o 1.2 Građa
o 1.3 Reguliranje topline
o 1.4 Perje
o 1.5 Vid i sluh
* 2 Rasprostranjenost
* 3 Životni okoliš

Anatomija i izgled

Razlike u veličini i težini raznih vrsta pingvina su značajne, no građa tijela i perja je, suprotno tome, unutar porodice vrlo homogeno.

Veličina i težina

Patuljasti pingvin (Eudyptula minor) naraste samo do 30 cm a težak je najviše 1-1,5 kg, dok su carski pingvini (Aptenodytes forsteri) svojom dužinom tijela do 1,10 m i težinom do čak 40 kilograma među najvećim članovima podrazreda Neognathea. Ta razlika u veličini objašnjava se Bergmannovim pravilom i upravo se pingvini najčešće navode kao primjer tog pravila. Većina vrsta je samo neznatno teža od težine vode koju istiskuju svojim tijelom, pa im je zbog toga relativno lako roniti.

Građa

Zbijeno tijelo s uskim ali snažnim perajama u koje su im se preoblikovala krila čini ih vrlo dobro prilagođenim životu u vodi.
Humboltov pingvin pod vodom

Za razliku od drugih ptica koje ne lete (nojevke), pingvini imaju na grudnoj kosti izraženo visoko oblikovan greben na koji se veže snažna letna muskulatura. Za razliku od letenja zrakom, zbog većeg otpora vode kod plivanja pod vodom potrebno je jednako toliko energije za spuštanje kao i za podizanje krila. Radi toga imaju pingvini veću površinu lopatica od svih drugih ptica, jer se na nju "prihvaćaju" mišići koji pokreću krila. Kosti nadlaktice i podlaktice su u laktu kruto srašteni u ravnoj crti što perajama daje veću čvrstoću. Kosti, koje su inače kod ptica šuplje, kod pingvina su guste i teške jer im nije potrebno smanjenje težine radi letenja, a cjevaste kosti su im ispunjene gustom, uljevitom koštanom srži.

Bedrene kosti su vrlo kratke, zglobovi koljena kruti a noge jako pomaknute prema natrag što uzrokuje njihov neobičan, uspravan hod na kopnu. Stopala na kojima imaju plivaće kožice su relativno kratka, pa ptice na kopnu stoje na petama pri čemu im kruta repna pera služe kao potporanj. Rep im je vrlo smanjen. Kod drugih ptica koje rone, rep služi kao "kormilo", dok su kod pingvina tu ulogu preuzele noge.

Većina pingvina nema dugačak kljun, ali je zato vrlo snažan. Iznimka su veliki pingvini (Aptenodytes), čiji je kljun, vjerojatno zbog prilagođavanja na plijen koji su brze ribe, dugačak, vitak i lagano savijen prema dole.

Reguliranje topline

U svom okolišu su pingvini izloženi dijelom ekstremnim klimatskim uvjetima. Tome su se prilagodili raznim anatomskim osobinama.

Za toplinsku izolaciju imaju prvo i do tri centimetra debeli sloj masnoće iznad koje su složena tri reda vodonepropusnog, gusto međusobno prepletenog i po cijelom tijelu ravnomjerno raspoređenog perja. Dijelova kože na kojem ne rate perje, Apterin, koje imaju gotovo sve druge ptice, pingvini uopće nemaju. Jedina iznimka su neke tropske vrste koje nemaju perje na licu. Zrak koji se zadržava u slojevima perja također efikasno služi u vodi za sprečavanje gubitka topline.

Pored toga, pingvini imaju vrlo dobro razvijen sistem "prijenosa topline" u perajama i nogama. Arterijska krv koja dolazi u ekstremitete velikim dijelom prenosi toplinu na venoznu krv koja se iz njih ohlađena vraća prema tijelu i grije ju prije nego što uđe, tako da se gubitak topline smanjuje na minimum.

S druge strane, što možda iznenađuje, neke vrste koje su se udomaćile u tropskim vodama, imaju problema s pregrijavanjem. Kako bi to spriječili, razvili su peraje koje u odnosu na tijelo imaju veču površinu nego kod drugih vrsta kako bi se povečala površina preko koje se može rashladiti krv. Osim toga, neke vrste nemaju perje na licu, tako da se brže rashlade u sjeni koju aktivno traže.

Perje
Stijenski pingvin (Eudyptes chrysocome)


Boja perja kod gotovo svih vrsta je na leđnoj strani tamno plavosivo koje se preljeva u crno, dok im je boja s donje, trbušne strane bijela. Smatra se, da im je boja takva, kako bi se pri pogledu odozgo stopili s tamnom bojom dubokog mora, dok su s trbušne strane bijeli, kako bi pri pogledu odozdo prema gore odakle dopire i svjetlost, ponovo bili manje uočljivi u odnosu na osvijetljenu vodu. Gotovo svi pingvini iz potporodice Eudyptes imaju na glavi narandžasto-žuti ukras koji je vrlo upadljiv. Mlade životinje su uglavnom pokrivene jednobojnim paperjem, sivim ili smeđim, a samo neke vrste imaju bijele bokove i trbuh.

Najčešće nakon sezone gniježđenja i podizanja mladunaca, kod pingvina nastupa mitarenje, zamjena perja. U tom razdoblju, koje, ovisno o vrsti može trajati od dva do šest tjedana, ptice troše svoje masne rezerve dvostruko brže nego ranije. Kod vrsta Pygoscelis papua i galapagoških (Spheniscus mendiculus) razdoblje mitarenja nije određeno i može biti u bilo koje vrijeme između dvije sezone gniježđenja. Ptice koje se ne gnijezde, obično se mitare ranije nego oni pripadnici iste vrste koji se gnijezde.

Vid i sluh

Oči pingvina su građene da omoguće oštar vid pod vodom. Rožnica im je ekstremno ravna, tako da su ptice na kopnu lagano kratkovidne. Kod vrsta koje duboko rone, kao što su carski pingvini, su osim toga pupile krajnje rastezljive tako da se oči mogu vrlo brzo prilagoditi na različitu količinu svjetlosti prisutnu na površini vode, pa zatim na stotinjak metara dubine. Prema sastavu pigmenta se smatra da pingvini bolje vide u plavom nego u crvenom dijelu svjetlosnog spektra, te da vjerojatno vide i ultraljubičasto svjetlo. Kako se crveni dio svjetlosnog spektra filtrira i gubi već u gornjim sloju vode, ovo svojstvo se može razumjeti kao evolucijska prilagodba uvjetima života pingvina.

Kao većina drugih ptica, niti pingvini nemaju vanjskih struktura uha. Kod ronjenja, posebno snažna pera ih vodonepropusno zatvaraju. Kod velikih pingvina je osim toga rub vanjskog uha tako povećan, da se može zatvoriti i tako zaštititi unutrašnje i srednje uho od oštećenja do kojih može dovesti pritisak kod ronjenja na veće dubine.

Pingini se na kopnu međusobno sporazumijevaju glasanjem zvukovima koji podsjećaju na zvuk trube. Neki puštaju glasove poput magarećeg revenja, pa se jedna vrsta i zove magareći pingvin. Međutim, pod vodom pingvini ne puštaju glasove. Nije jasno, da li se ne glasaju da ne upozore grabežljivce na svoju prisutnost, ili kako ne bi prestrašili potencijalnu lovinu.

Rasprostranjenost

Pingvini žive u otvorenim morima južne polutke. Naročito su česti u obalnim vodama Antarktika, Novog Zelanda, južne Australije, Južne Afrike, Falklandima smještenim ispred istočnih obala Južne Amerike ali i na zapadnoj obali sve do Perua kao i na Galapagoskim otocima u blizini ekvatora. Kako pingvini vole hladnije predjele, u tropskim područjima se pojavljuju samo ako postoje hladne morske struje. To je slučaj s Humboldtovom strujom uz zapadnu obalu Južne Amerike i kao i s Benguelskom strujom duž zapadne obale Afrike koja dopire sve do ekvatora.

Većina vrsta živi između 45. i 60. stupnja južne zemljopisne širine. Najveći broj jedinki živi uz Antarktik i na obližnjim otocima.

Životni okoliš

Pravi životni prostor pingvina je otvoreno more, čemu su izvanredno prilagođeni. Na kopno dolaze samo radi gniježdenja. Tu žive na stjenovitim obalama južnih kontinenata, hladnim šumama umjerenih područja, subtropskim pješčanim plažama, područjima ohlađene lave na kojima gotovo uopće nema vegetacije, subantarktičkim travnjacima ali čak i na ledu Antarktika. Dok tropske vrste ostaju na svom području, druge vrste odlaze i više stotina kilometara daleko od oceana kako bi došle u područja gdje legu mladunce.


Samo ako zelite pitatjte gdje sam nasla a sada malo slikica









To je to ljudici ajde pusek i KOMENTIRAJTE MIIII !!!!!!!!

Bokja cu pisat sad o sebi pa o zivotinjama sebi zivotinjama sebi... pa eto nema skole do ponedjeljka jer je danas subota hvala bogu hhaajde meni se bas neda pisat post pa eto malo cu i polako pisat posto sam na msn -u nije me bas ovih dana na kompu bilo pa duze vrijeme niste imali komentara ali danas sam vam komentirala pa eto vec mi sad prosla volja za post marti (poznanica s neta)sam obecala da cu napisat o pingvinima i koalama pa eto poslje ovog posta idu pingvini pa o meni pa koale pa eto moji ljudici odo ja sada a samo da vam kazem neki su ovo sad vidjeli u mojim komentarima bit ce vam poznato samo sto u komentarima nije bilo smajlica pa ljudici KOMENTIRAJTE MI i

P
O
Z
Z
Z

bok ljudicija odlucila da cu pisat o zivotinjama a vi ste mi pomogli HVALA a prvi ce biti dupini pa pocnimo

DUPINI ILI DELFINI

Znate li da postoji Dan dupina? Prvi je održan 1993. godine na Velom Lošinju gdje je njihov najveći rezervat u Jadranu. A možete i "usvojiti" dobrog dupina! Pogledajte na kompiću na www.plavi-svijet.org/adopt

*Dupini žive u svim svjetskim oceanima.
*Postoje 32 vrste dupina, 6 vrsta pliskavica i 5 vrsta dupina koji žive u rijekama.
*Mesojedi su, jedu ribe i lignje.
*Pojedu 8 do 15 kg hrane na dan.
*Imaju osjetilo okusa, ali ne i mirisa.
*Ispuštaju razne piskutave zvukove, što im je način međusobne komunikacije, ali i da bi našli hranu i ribu.
*Mogu živjeti oko 25 godina.
*Spavaju samo s polovicom mozga, plutaju na površini na površini i uvijek drže jedno oko otvoreno.
*Plivaju brzinom od oko 40 km na sat.
*Najveća opasnost su im ljudi, morski psi i drugi dupini. Često se zapletu u mreže tunolovaca i tu uginu.
*Dupin može skočiti i do 7 metara u vis.

Evo vam još i slika malo na njih!!!










evo ljudici to bi bilo to o delfinima oliti dupinima ajde papa pusa i poz
KOMENTIRAJTE MI!!!

evo ljudi jos mi odgovarajte na ono pitanje plizzzz a ja cu samo isprobat nes znate ja moram skuzit kako stavit sliku na blog i na mp 4 stavljat pjesme i slike sad ja to znam sestra odavna ali mi nista nece rec pa da vidim dali cu uspjet stavit sliku u post ali nemojte se obazirit na ovo obazirite se na proslo pitanje



sad da objavim pa cu vidjet ajde pozzzzzzz i na pitanje doljnje mi odgovarajte

Eh ljudici moji di ste vi sta mi niko ne komentira?? Evo pa bas imam jedno pitanje za vas......ovako glasi: dali da ja koji put nesto napisem o zivotinjama jer ja jako jako jako volim zivotinje a nemogu se odlucit pa zato vas pitam.......pliz odgovorite na to pitanje jer ja stvarno ali stvarno neznam sta cu pa ajde da stavim jednu slikicu jednu jako ljepu evo samo da je nadem e ljudi ja sad neznam sto cu jednoroga ili zmaja.....davidim........evo brojala sam pa je doslo na jednoroga i kako se vec zove ali valjda ce objavit evo samo malo......a ipak cu zmaja bolji je........ajoj slika mora imati najvise 20 KB a je mislila sam jednu ljepu jako ljepu sliku ali dobro sad cu ovu.........ma ipak necu hahaha ajde ja moram ici mama i tata zele na komp pa se vidimo CCCCCCIIIIIIAAAAAAAAAAAOOOOOOOOO!!!!! KOMENTIRAJTE MIIIIIII MOLIM VASSSS!!!!!!!!CCCIIIAAAOOOO!!!!!

Bok ljudicievo vrijeme je za novi post pa kako ste mi ja nikako e pa nikako sam jer imam temperaturu dobro ona mi je prosla ali zato jos kasljemali sad sam se ja udobno smjestila u stolicu............i eto pisem vam posti bas mi se ovih dana komentira pa eto mozete vidjeti i moj komentarcici stvarno da vam se malo javim nakon nekoliko dana a sta ja znam kad sam zadnji put pisala postah ah ajde ionako je pola skole bolesno u jednom 6 a bilo ih je zamislite samo 9 a mi ih dostizemo nas je 12 u razredu od 20 sta cete to sad ta gripa vrajza i u gorskom kotaru i na ucki je pao snijeg pa cu mozda u njedjelju ili subotu ici negdje na sanjkanje ah neznam sta da vise pisem e pa i proslo je zato vrijeme za post ajde vidimo se ljudici sljedeci put i KOMENTIRAJTEEEEE MIIIIII!!!!!!!POZZZZZZZZZZZZ!!!!!!